Zimsko je vrijeme očito zamrznulo i velikogoričku obilaznicu, a također i autocestu Zagreb-Sisak. Niti na jednoj trasi se ne događa ništa iako bi se trebalo događati, autocesta bi se trebala početi graditi u proljeće, dok zbog tužbe grada Velike Gorice zbog lokacijske za prvu fazu istočne obilaznice upitno je kada će početi njezina gradnja.
Gradski čelnici tvrde kako je projekt koji su napravile Hrvatske ceste protivan prostornim planovima, dogovorima, no to je mnogo manje bitno jer istočna obilaznica potrebna je za razvoj prometne infrastrukture u svrhu boljitka građana i gospodarstva. Tako bi se nešto više od 6 kilometara dugom obilaznicom koja će počinjati na južnom ulasku u grad Veluiku Goricu do Domovinskog mosta u dvije trake us vakom smjeru do Zagreba stizalo za manje od 5 minuta.
Istovremeno, ona će omogućiti nakon gradnje novog terminala Zagrebačke zračne luke i dolazak na drugi način do aerodroma i time uvelike rasteretiti danas najviše korištenu cestu u Hravtskoj onu Zagreb-Velika Gorica. Izgradnjom novih čvorosva uz postojeći u Kosnici kod Domovinskog mosta i to novi čvor Buzin uz zatvaranje postojećeg i novi čvor kod Ranžirnog kolodvora koji će se spajati na Vatikansku ulicu koja prolaz pored Dugava i Travnog i omogućiti novi ulazak u grad.
Politička prepucavanja, sporost Hrvatskih cesta kao investitora, ucjene jedne i druge strane iznimno su nepovoljne jer koče razvitak Zagreba i Velike Gorice. Očito je vrijeme da političari omrznu svoje tvrde stavove i shvate kako su tu zbog nas ghrađana a ne mi zbog njih da prestanu biti sami sebi dovoljni i jedini.
Promjenama Zakona o građenju cijene arhitekata su tek neznantno porasle, no rast bi se mogao i nastaviti. Prije svega je to zato jer je riječ o većim ovlastima, ali prije svega odgovornosti poglavito za objekte kod kojih ne treba klasična lokacijska i građevinska dozvola, dakle onima do 400 metara četvornih za stonvanje, odnosno 600 metara četvornih za objekte poljoprivredne namjene.
Arhitekti će sada snositi odgovornost za kvalitetu gradnje, a investitor će morati imati na kraju i nadzornog inženjera, a tajk posao će moći raditi i arhitekti koji će omogućit izdavanjem potvrde o usklađenosti građevine s prostornim planovima i glavnim projektom čime će se omogućiti izdavanje uporabne dozvole.
Kako je uporabna dozvola preduvjet i za obavljanje djelatnosti obrta, snaga arhitekta i nadzornog inženjera bit će presudna, a mogla bi donekle i poskupjeti cijeli postupak. Naravno najveća cijena kod ishodovanja svih potrebnih dovzola su namweti prema državi za različite naknade.
Međutim, kako će arhitekti sada poslovati s tijelima državne uprave koja izdaju građevinske dozvole, odnosno sa tijelima gradova i općina koji su taj posao preuzeli a imaju više od 35 tisuća stanovnika ostaje tek da se vidi. Hoće li njihova ekipiranost biti dovoljna, plaće tolike da rade brzo što će smanjiti sumnje na korupciju ostaje tek da se vidi.
Napokon je na snagu stupila odredba prema kojoj gradovi i općine s više od 35 tisuća stanovnika poćčinju samostalno izdavanje građevinskih dozvola, nakon prijelaznog perioda od početka primjene novog Zakona o gradnji i ova je odredba napokon došla u primjenu.
Osim što novi zakon donosi mogućnost legalizacije postojećih nekretnina bez potrebnih dozvola, ono što je najvažnije je da lokalna i uprava i samouprava kreće sama u izdavanje dozvola, a s druge strane to bi trebalo ubrzati izdavanje svih potrebnih dokumenata.
Kako će biti u praksi tek ostaje da se vidi, ali nadajmo se da će biti dobro i konstruktivno i korisno prije svega za građane.
Napokon smo i to dočekali, potkraj prošlog tjedna otvorena je Radničmka cesta, odnosno prvi dio njezine obnovljene dionice od Slavosnke avenije do Kanaslkog puta i već su se vozači prilagodili, što je počelo izazivati velike gužve na dijelu Radničke prema domovinskom mostu.
U ovu faze obnove Radničke uloženo je oko 200 milijuna kuna, dok bi druga i treća faza mogle koštati i mnogo više.
Pritom valja spomenuti da su se oni uporniji Radničkom, odnosno prvim dijelom koji je bio u gradnji vozili već nekoliko mjeseci, malo između bagera i kamiona no time su izbjegavali velike gužve koji su nastajale na alternativnim pravcima.
Otvaranjem Radničke i novim gužvama jasno je da je potrebno u iduće dvije tri godine završiti obnovu Radničke skroz do Domovinskog mosta kako bi se put sa Zagrebačke obilaznice koji su otkrili mnogi mogao nesmetano koristiti.
Kad će se dogoditi ne znaju niti u gradu Zagrebu, jer novca za ovaj projekt u ovom trenutku nema.